BIOFLAVONOIDI

Često se zapitamo zašto se u dodacima prehrani uz vitamin C nalaze i bioflavonoidi. Koje je njihovo djelovanje i zašto ih renomirani proizvođači kombiniraju sa vitaminom C?

Ovi vodotopivi biljni pigmenti u prirodi se nalaze u namirnicama koje su bogate vitaminom C. U prošlosti su se nazivali i vitaminom P, ali danas znamo da se ne radi o vitaminima nego o polifenolnim spojevima koji štite biljke od bakterija, gljivica te insekata. Nalaze se u nadzemnim dijelovima, plodovima voća i povrća karakterističnog po intenzivnim, zagasitim, tamnim bojama.

Osim u citrusnom voću, poznatom izvoru vitamina C, bioflavonoidi se nalaze u šumskom voću, grožđu, šljivama, jabukama, aceroli, ali i povrću (luku, peršinu, rajčicama, šparogama) te zelenom lisnatom povrću. Nalaze se u pulpi ploda, ali u većoj količini u kori koju najčešće bacamo pa ih ne unosimo dovoljno putem hrane. Drugi razlog smanjenog unosa leži u njihovoj termolabilnosti. Više od dvije trećine količine bioflavonida gubi se kuhanjem ili stajanjem hrane.  Zanimljiv je podatak kako bijela korica na citrusima sadrži puno više bioflavonoida od ploda.

Tijekom prošlog stoljeća ove tvari bile su predmetom istraživanja brojnih znanstvenika koji su pokušali odgonetnuti njihovo djelovanje i moguću interakciju sa samim vitaminom C. Studije su pokazale kako vitamin C ima bolju raspoloživost u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima. U studijama je otkriveno više od 6.000 različitih flavonoida. U dodacima prehrani najviše susrećemo katehin, kvercetin, rutin i hesperidin. Ovi posljednji nalaze se u kori i pulpi citrusa, posebno limuna. Poznato je kako imaju pozitivno djelovanje na zaštitu kapilara i vena, posebno kod slabih stjenki što može imati za posljedicu kuperoznu kožu i varikozne vene.

Objašnjenje ovog djelovanja leži u činjenici kako bioflavonoidi stimuliraju djelovanje vitamina C koji sudjeluje u sintezi kolagena, esencijalnog za očuvanje integriteta, čvrstoću i elastičnost samih stjenki vena i kapilara. Osim sinergijskog djelovanja rutin i hesperidin, pospješuju apsorpciju i regeneraciju vitamina C nakon neutralizacije slobodnih radikala čime produljuju njegov „životni vijek“. Ova karakteristika od velike je važnosti i za djelovanje vitamina C na imunološki sustav.

Bioflavonoidi i sami imaju izražena antioksidativna svojstva, pa stimuliraju imunološki sustav i ublažavaju negativne posljedice oksidativnog stresa. Upravo je snažno antioksidativno djelovanje odgovorno za zaštitu stanica od oksidativnih oštećenja i procesa ubrzanog starenja. Rutin posjeduje i određena protuupalna svojstva jer smanjuje nastajanje molekula koje pridonose razvoju upalnih stanja. Osim spomenutog djelovanja na stjenke krvnih žila koje imaju rutin i hesperidin, likopen djeluje antioksidativno na LDL kolesterol, jedan od faktora nastanka ateroskleroze.

Od oksidativnih oštećenja bioflavonoidi štite i živčani sustav, posebno neurone koji su iznimno osjetljivi na djelovanje slobodnih radikala. Smatra se da je izloženost povećanom oksidativnom stresu jedan od preduvjeta za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih oboljenja.

 

Kvercetin i katehin osim protuupalnog imaju i antihistaminsko djelovanje. Sprječavaju otpuštanje histamina i pomažu u redukciji alergijskih odgovora. Neki znanstvenici su proučavali i djelovanje koje imaju na smanjenje virusne replikacije.

S obzirom da se ne radi o vitaminima, za bioflavonoide nema preporučenih dnevnih količina. Preporučuje se njihovo uzimanje u kombinaciji sa vitaminom C upravo zbog sinergijskog djelovanja i međusobne pozitivne interakcije. Do sad nisu zabilježene štetna djelovanja bioflavonida, pa ni u većim količinama dok njihov nedostatak u prehrani može imati posljedice, pogotovo na strukturu krvnih žila i imunološki sustav.

Sukladno pozitivnim rezultatima studija sve više kvalitetnih dodataka prehrani iskorištava ovo sinergijsko djelovanje i kombinira ove učinkovite nutrijente sa vitaminom C.