LIZIN – VAŽNA AMINOKISELINA ZA NAŠ ORGANIZAM
Uz histidin, izoleucin, leucin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin, lizin je esencijalna aminokiselina. Naš organizam ju ne može sintetizirati već ju moramo unositi hranom. Lizin se najviše nalazi u mesu (govedina, janjetina, piletina, svinjetina), jogurtu, jajima, a nešto manje u biljkama. Ima ga u jesenjim sortama voća (jabuke, kruške), povrću (brokule, cvjetača, cikla, krumpir), integralnim žitaricama i klicama. Uništava se kuhanje bjelančevina zajedno sa šećerom.
Stručnjaci propisuju dnevne potrebe za lizinom kod zdravih odraslih osoba oko 2 grama (30 mg/ kg tjelesne težine). Ukoliko se ova količina ne može namiriti preko prehrane bilo bi poželjno nadopuniti prehranu dodatkom lizina. Nedostatak lizina zamijećen je kod vegetarijanca, osoba koje konzumiraju previše slatkiša i „fast food“ hrane te kod intenzivne fizičke aktivnosti.
Nedostatak lizina može uzrokovati anemiju, usporeno zacjeljivanje rana, umor, slabi apetit, krvave oči, gubitak kose, otežanu koncentraciju, razdražljivost i gubitak težine.
Iako nije toliko poznat kao esencijalni vitamini i minerali, lizin ima svoju ulogu u organizmu. Važan je prije svega kod metabolizma kalcija. Naime studije su pokazale kako lizin poboljšava apsorpciju kalcija, posebno kod dijeta s niskim udjelom bjelančevina. Ova karakteristika dolazi do izražaja posebno kod žena u menopauzi sa visokom predispozicijom za razvoj osteoporoze. Jedna studija je pokazala kako kombinirana suplementacija kalcijem i lizinom dovodi do bolje apsorpcije kalcija i njegove smanjenje eliminacije. Povećanim unosom lizina dolazi do poboljšanja izvedbe što je posebno važno kod sportaša amatera i profesionalaca. S obzirom da lizin služi u izgradnji bjelančevina, pomaže kod oporavka i izgradnje mišićne mase.
Lizin sudjeluje u sintezi kolagena pa pomaže kod oporavka hrskavice i vezivnog tkiva. Kod nedostatka lizina sinteza kolagena i apsorpcija kalcija su usporene što dovodi do slabljenja cijelog lokomotornog sustava i povećane krhkosti kostiju. Posebno se preporučuje osobama koje imaju probleme s koljenima.
Lizin u organizmu sudjeluje u proizvodnji karnitina koji sudjeluje u metabolizmu masti, posebno kod stvaranja energije iz masti.
Lizin je naročito bitan za sportaše jer utječe na sintezu hormona za rast, poboljšava fizičku produktivnost, pomaže kod brže regeneracije i rasta mišićne mase. Kako sudjeluje u sintezi kolagena i apsorpciji kalcija, osigurava čvrstoću kostiju i hrskavice koje su prekomjerno opterećene kod sportaša. Poželjna je suplementacija posebno kod sportskih ozljeda i nakon operacija jer pomaže u bržem oporavku.
Najpoznatije djelovanje lizina je zasigurno ono na virus herpesa. Lizin interferira sa apsorpcijom arginina koje je glavno hranjivo za herpes. Upravo zbog ovog svojstva ispitivano je djelovanje lizina na suzbijanje herpesa. Lizin bi trebalo uzimati 500 mg 3-4 puta na dan, a kod pojave prvih simptoma i do 3 g na dan. Istodobno bi trebalo smanjiti hranu s visokim sadržajem arginina (bademi, orasi, kikiriki, lješnjaci, čokolada, želatina…). Bitno je započeti sa uzimanjem lizina što prije, kod pojave prvih simptoma, jer je oporavak puno teži ukoliko se infekcija razbukta i nastanu mjehurići i ranice. Kod infekcije herpesom preporučuje se uzimanje lizina, zajedno sa vitaminom C s bioflavonoidima, cinkom te većim dozama vitamina B kompleksa. Od pomoći može biti i direktno nanošenje lizina na herpes.
